Najskuplja roba na tržištu je ZNANJE. Tako i treba biti. Znanje može olakšati život ne samo onome tko ga ima, nego i onima koji mu pruže priliku da ga upotrijebi. Znanje za korištenje tehnologije nasuprot samo fizičkom radu, ima potencijal za stvaranje cijelog jednog koncepta života koji se u urbanom svijetu naziva pametnim stanovanjem, pametnim upravljanjem ili u cjelosti pametnim gradom. Dokle smo mi u Bosni i Hercegovini u razvoju ovakvog koncepta znaju učesnici Prve sedmice inženjerstva koji su se okupili u Tuzli.
novinar Azra Mešić
BiH je veoma mali geografski prostor. Svi koji žive ovdje upućeni su jedni na druge i na saradnju, kaže Ismar Alagić, univerzitetski profesor koji radi u jednoj od općina koja važi za privredno najrazvijeniju u Državi, u Tešnju. Nivo znanja kolji je trenutno prisutan ovdje nemoguće je da se skoncentriše u jednoj osobi ili jednom preduzeću, kaže on. Mi ne možemo graditi ekonomiju na kvantitetu radne snage, nego na optimizaciji i inovacijama. Na to je navodeći primjere ukazao na Prvoj sedmici injženjerstva u Tuzli.
– Nekoliko je izazova s kojima se mi kao društvo susrećemo. Kao prvi BiH u geografskom smislu pripada Evropi, ali je pravo pitanje da li pripada u smislu složenosti, aktivnosti koje se realizuju u smislu privrede u Evropi ili nekom drugom podneblju država u razvoju. Mi moramo uraditi temeljitu transformaciju djelatnosti sa nižom dodatnom vrijednosti, zato što omogućuje popravljanje materjalnog položaja ljudi koji rade u tim industrijskim sistemima. Ne možete vi na radno intenzivnim djelatnostima očekivati visok profit poslodavca i očekivati visoke plate uposlenicima. Ima jedna izreka koja kaže – dok sirotinja prodaje rad, bogati prodaju pamet. BiH mora uraditi temeljito sagledavanje sa strateškog nivoa moje su to djelatnosti sa najvećim potencijalom za rast i razvoj. Gdje to mi imamo konkurentnost. Bilo kojom djelatnošću da se bavite uspjeh neće izostati ako primijenite ovaj pristup, kaže za RTVTK Ismar Alagić, koji je trenutno na poziciji direktora TRA Agencije za razvoj općine Tešanj.
Podizanje kompetencija i razvijanje djelatnosti koje su zasnovane na znanju i inovacijama treba da budu smjernice za iskorištavanje potencijala koji imamo u radno sposobnima u Bosni i Hercegovini. Inovacije su pokretačka snaga svakog društva. Stručnjaci procjenjuju da su mogućnosti koje imaju tehnološke inovacije u sistemu poslovnih procesa unutar BiH tek do pola iskorištene. A ogroman je prostor za unapređenje. I to bez naročitog investiranja u novu opremu, nego samo uz pomoć optimizacije postojećeg procesa i uvođenja tehnologije. Tako možemo pomoći vlastitoj ekonomiji. Ovaj koncept zastupa nevladina organicacija Intera iz Mostara koja u društveno okruženje implementira kreativne ideje mladih ljudi koji su u okviru njihovog tehničkog parka razvili svoje startup komanije.
– Uglavnom se to kreće u domenu informacijskih tehnologija, donekle u domenu digitalnog marketinga, usluga sa aplikacijama, izrade web stranica. Najviše mladi pokreću takvu vrstu biznisa zato što je to najlakše, jer osim pameti ti treba samo računalo. Drugim dijelom je marketing i pokušaj povezivanja u domenu nekih inženjerskih usluga. Ja vidim našu perspektivu uglavnom u tome jer naš najvažniji resurs su ljudi i njima treba pružiti priliku da rade u toj domeni, kaže Mladen Kostić, tehnički direktor Intera tehničkog parka u Mostaru, također jedan od učesnika ovog naučnog skupa održanog u Tuzli.
Umrežavanje je ključno za ovakve mlade ljude koji će nastaviti, svako u svojoj oblasti interesovanja razvoj takozvanog sistema pametnog življenja, pametnog grada, koji podrazumijeva mjerenje potreba i potrošnje, te upravljanje resursima na najlogičniji i najekonomičniji način, olakšavajući život ljudima. Primjera pozitivne prakse u našoj zemlji već imamo.
– Projekti se realizuju već u nekoliko lokalnih sredina. U tom slučaju prednjači Grad Istočno Sarajevo. Tu sam učesnik jednog evropskog projekta koji finansira Europska komisija u saradnji sa Razvojnom agencijom Grada Istočno Sarajevo. Postoje određene aktivnosti na razvoju pametnih servisa u gradovima Banjaluka i Sarajevo. Tu su formirane komisije koje intenzivno rade na realizaciji tih projektnih rješenja. Tako da očekujem da će ta dva naša urbana centra biti pokretač urbanog življenja. Ono što mene lično zabrinjava je nepostojanje jednog sistema, jedne političke globalne odluke da se da podrška procesu digitalizacije, digitalne transformacije društva. Kao što znate mi imamo ozbiljan problem da završimo uvođenje 4. generacije mobilne telefonije. Imamo problem da završimo proces emitovanja digitalnog programa televizije i radio signala. Tako da se nadam da će događaji ovoga tipa gdje se okupi jedna reprezentativna stručna zajednica kreirati jednu vrstu pozitivnog pritiska na one koji donose odluke da bi praktično struka, gdje ubrajam i RAK, stvorila ambijent da mi zaista svoje znanje možemo upotrijebiti da se popravi stanje koje ja zovem ukupni kvalitet života građana BiH u jednom najopštijem smislu, svih građana BiH, pojašnjava Aleksandar Mastilović, stručni savjetnik u RAK BiH.
Cijelu godinu unazad koncept pametnog garada razvija se u Banjaluci, kaže šefica katedre za telekomunikacije Elektrotehničkog fakulteta u ovom gradu, profesorica Gordana Gardašević koja učestvuje u implementaciji ovog strateškog projekta. Njen tim počeo je od digitalizacije informacija u saobraćaju.
– Radi se o implementaciji smart city koncepta za Grad Banjaluka. Završili smo prvu godinu projekta koja je vezana za smart mobility i za pametnu infrastrukturu. Realizovali smo jedan uređaj koji će omogućiti da se instalacijom u autobusu ili taksi vozilu ili drugim vozilima javnog prevoza mogu pratiti parametri koji su bitni građanima, da se dobije procjena vremena dolaska ili slično, da bi se ta organizacija javnog prevoza zaista poboljšala. Planiramo da to prenesemo to i na oblast kompletne saobraćajne infrastrukture da Banjaluka dobije jedan koncept saobraćaja koji će u smislu mobilnosti biti potpuno građanima na usluzi, kaže ova profesorica.
Sarajevo se već virtuelno predstavilo turistima i drugim gostima koji pomoću mape grada tragaju za odredištem. Jedan od najkvalitetnijih gradskih vodiča u Gradu Sarajevu je Rutmap, dostupan na web platformi i kao aplikacija za android uređaje.
– Pored te interaktivne mape koju smo stavili u fokus koja je kako za domaće tako i za strane turiste jako bitan, kad dolaze u neki grad, da imaju servisne informacije, o dešavanjima u gradu, ili ponudu ugostitelja, Rutmap im sigurno može pomoći. Međutim, jedan je drugi segment koji sada razvijamo od ove godine s obzirom da smo investirali u dva automobila kojima snimamo ulice. Ako uzmemo u obzir činjenicu da Google street map još nije došao u BiH, mi smo vidjeli tu prostor i kao kompanija da razvijamo jedan takav projekat sa tehnološke strane koji je napredan a koristan. Ono što je bitno istaknuti je da je taj vid virtuelnog pristupa jedinstven jer korisnik može prošetati kroz grad. Mi sada stavljamo jedan poseban akcent da pravimo digitalizaciju sa opštinama i gradovima jer zamislite sada da se neko može vratiti 15 godina unazad i da prošeta virtuelno kroz Tuzlu da vidi kako je izgledala. Može se pratiti kompletna infrastruktura kako je napredovao i kako se razvijao grad i oino kako će izgledati i treći segment je dosta aktuelan, to je segmet pametnih gradova, odnosno smart city. Naša platforma u suštini može biti prvi korak za sve ostale module, kada govorimo o pametnim gradovima. Jer ako želite da instalirate pametni modul, npr. pametni parking da nađete lokaciju, potrebna vam je mapa. Ako općinske vlasti žele da naprave sistem javne rasvjete oni opet moraju imati mapu da pozicioniraju tu rasvjetu, objašnjava Elvir Salčinović, direktor kompanije BetaTelStudio, Sarajevo.
BetaTelStudio, kompanija koja je napravila Rutmap, već je na ovom planu ostvarila saradnju i sa općinom Gračanica. Predstavnici kompanije kažu da će od ove godine moderne tehnologije biti u osnovi plana razvoja Gračanice – i u političkom i u privrednom i u turističkom smislu. Njihov zadatak će biti prvi virtualni prikaz općine Gračanica. Takvi snimci su jedinstveni, ali daju priliku za stvaranje arhive i svaki pojedinačni snimak gradske ulice, objekta ili lokacije, može da se dopunjava. Gračanica će i zvanično biti prva digitalno mapirana općina u Tuzlanskom kantonu, a interesovanje za pokretanje slične priče u središtu Kantona pokrenute su na Sedmici injženjerstva čiji je domaćin bio upravo grad Tuzla – s potencijalom da se razvijanju u potpuno pametni grad pridruži Banjaluci i Sarajevu.
Izvor: rtvtk.ba
