Obrazovne dijaloške platforme čiji je cilj podizanje svijesti o značaju međunarodnih testiranja u procesu reforme obrazovnog sistema, održane su u srijedu u Doboju i u četvrtak u Bijeljini uz učešće velikog broja stručnjaka iz oblasti obrazovanja, te predstavnika društvenog sektora i nevladinih organizacija koje se bave temama edukacije.
Bosna i Hercegovina prvi put je učestovala u međunarodnoj procjeni učeničkih postignuća, PISA 2018, prošle godine u aprilu, a rezultati će biti objavljeni 3. decembra ove godine. Takođe, u maju 2019. godine, BiH je učestovala u Međunarodnom istraživanju trendova u znanju matematike i prirodnih nauka – TIMMS 2019, a 2021. godine učestovaće i u Međunarodnom istraživanju razvoja čitalačke pismenosti – PIRLS.
„Osnovni cilj dijaloga o kvalitetnom obrazovanju jeste podizanje svijesti i davanje informacija lokalnom stanovništvu i profesionalcima u domenu obrazovanja i u nekim drugim sektorima o tome šta su međunarodna testitranja i kako njihovi rezultati mogu da budu iskorišteni u svrhu poboljšanja kvaliteta obrazovanja. Obično kada neka zemlja prvi put učestvuje u PISA istraživanju, uslijedi takozvani PISA šok, jer su rezultati uglavnom ispod očekivanih“, objašnjava prof.dr Ivana Zečević, ekspert za pedagošku i školsku psihologiju i profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci koja je jedan od predavača na obrazovnoj dijaloškoj platformi.
Ističe da, nakon dobijanja rezultata, obično uslijede negativne reakcije, a sam rezultat nije najbitniji.
„Negativno se gleda na sam rezultat, a on ne znači puno. Mi ćemo dobiti rezultat koji će nam reći kako su naši đaci uspijeli da se izbore sa PISA testom. Ali PISA test se zapravo mjeri puno šire od tog funkcionalnog znanja, i više je koristan zbog sekundarne analize. Naime, u toku testiranja, ispituju se i nastavnici i roditelji, kao i menadžment škole. Učenici rade upitnike o motivaciji, odgovaraju na pitanja o osjećanjima vezanim za školu, o tome kako je doživljavaju i tako dalje. Za jedan obrazovni sitem mnogo je važnije da korelila podatke koji su dobijeni na tim upitnicima sa tim testom koji mjeri funkcioalno znanje“, pojasnila je prof. dr Ivana Zečević.
Dijana Pejić, izvršna direktorica Genesis Project-a, organizacije koja realizuje platformu, ističe da je bitno da učesnici ovih dijaloga razumiju kako da iskoriste podatke koje ova istraživanja pokažu.
„Rezultati PISA testa će nam pokazati šta to treba da mijenjamo i na šta bi reforma obrazovanja trebalo da stavi akcenat. Zato je bitno da o tome vodimo dijalog. Tokom oba sastanka, i u Doboju i u Bijeljini, je bilo vrlo interaktivno, a posebno nam je drago što smo imali odličan odziv na oba poziva“, istakla je Dijana Pejić.
Učesnicima obrazovnih dijaloških platformi, predavanje je održala i doc. dr Slavica Tutnjević, ekspert za razvojnu psihologiju, docenta na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.
Obrazovne dijaloške platfrome nastaviće se u septembru, a posljednja će biti održana u novembru prije objavljivanja rezultata PISA testa.
Oba događaja realizovana su u partnerstvu sa sa Gradskom upravom Doboj i Gradskom upravom Bijeljina.
Obrazovna dijaloška platforma sa realizuje u sklopu projekta „Dijalog za budućnost“ koji implementiraju UNICEF, UNESCO i UNDP u partnerstvu sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Projekt „Dijalog za budućnost” se finansira sredstvima Ureda Ujedinjenih nacija za podršku izgradnji mira / Fonda za izgradnju mira (PBF) te sredstvima Ambasade Kraljevine Norveške, navode iz Genesis Project-a.
